Glagoli (Verbs)
Morfološki oblici
Engleski glagol raspolaže sa četiri morfološka oblika (vidovi nastajanja reči): the present (sadašnje vreme), the past (prošlo vreme), the present participle (sadašnji particip) i the past participle (prošli particip).
The present (sadašnje vreme) predstavlja temeljni oblik glagola koji se beleži u rečniku: be, close, love, go…
The past je prošli oblik glagola koji ukazuje da se neka radnja dogodila u prošlosti, pri čemu je to jednostavan glagolski oblik koji se kombinuje sa imenicom ili zamenicom i na taj način određuje šta se u iskazu govori: I was, I closed, I loved, I went…
The present participle (sadašnji particip) se karakteriše nastavkom –ing, i implicira kontinuiranost radnje ili stanja: being, closing, loving, going…
The past participle (prošli particip) je glagolski oblik koji se obično završava sa –d ili –ed ili može imati svoj poseban oblik i označava da se nešto odigralo: been, closed, loved, gone…
Pravilni i nepravilni glagoli
Engleski, kao i brojni germanski jezici, poseduje pravilne i nepravilne glagole. Svaki nepravilni glagol se mora izučiti napamet. Prema kriterijumu pravilnosti, glagoli se razvrstavaju u četiri tipa: pravilni, nepravilni, glagoli sa više oblika i nepotpuni glagoli.
Pravilni glagoli prave prošlo vreme i prošli particip dodavanjem nastavka –d ili –ed, na primer open, opened, opening, opened.
Nepravilni glagoli koriste jedinstvene oblike za prošlo vreme i prošli particip, primer je drink, drank, drinking, drunk.
Glagoli sa više oblika prave prošlo vreme i prošli particip na dva ili više različitih načina, što omogućava da budu i pravilni i nepravilni istovremeno, primer je thrive, thrived ili throve, thrived ili thriven.
Nepotpuni glagoli ne sadrže participe i raspolažu sa samo nekoliko mogućih oblika ili vremena, kao su beware, ought, quoth.
Uloge pomoćnih glagola u engleskom jeziku
Pomoćne glagole u engleskom jeziku predstavljaju be, do i have, koji se pored svoje pomoćne uloge mogu koristiti i kao obični glagoli. Will i shall služe za izražavanje budućeg vremena.
U svim sledećim primerima, ovi pomoćni glagoli služe kao prost predikat (nema dodatnih glagola koji bi uticali na njihovo osnovno značenje):
- Tamara is a lecturer. (Tamara je predavačica.)
- In the cupboard are the bowls. (U kredencu se nalaze činije.)
- James does such things regularly. (Džon to čini često.)
- My friends and I do the laundry every week. (Moji prijatelji i ja peremo veš svake nedelje.)
- I can't finish my work because he still has my papers. (Ne mogu da završim moj posao jer su kod njega još uvek moji papiri.)
- They have many types of chocolate in the store. (Oni imaju mnogo vrsta čokolade u radnji.)
Dodatni glagoli koji se takođe smatraju pomoćnim su can, could, may, might, must, ought, should, and would. Ovi glagoli se zovu modalni glagoli i označavaju potrebu, obavezu ili mogućnost:
- Tom decided that Ana could take a week off.
- The girl promised her parents that she would complete everything if they gave her money.
- John told Maria that she ought to get the car repaired.
- The boss told his staff that they might receive new uniforms.
- According to the rules, we must store this cream in a cool and dry place.
Pomoćni i glavni glagol se ne nalaze uvek jedan do drugoga. Između njih mogu doći odrečne rečce i prilozi:
- They have not changed the numbers on schedule. (Nisu promenili brojeve na vreme.)
- The issue was never discovered. (Pitanje nikad nije otkriveno.)
- He has lately decided that all staff members should complete those reports. (On je nedavno odlučio da svi zaposleni trebaju da naprave te izveštaje.)
- Will you take the dog for a walk tomorrow? (Hoćeš li odvoditi psa na šetnju sutra?)
- My friend was swiftly and elegantly dancing across the stage. (Moj prijatelj je brzo i lepo igrao po bini.)
Pasiv
Pomoćni glagol be se koristi sa prošlim participom (treća kolona) da bi se formirao pasiv. Npr. rečenica „the door was closed“ govori da je neko ili nešto zatvorio prozor, a nije se naglasilo ko je to ili šta je to učinilo. Pasiv je nekad dvosmislen, zato što su mnogi prošli participi takođe i jedan oblik prideva. Npr: „at 9:15 PM, the door was closed“ može biti pasiv i značiti „u 21:15 neko je zatvorio vrata“, ili rečenica koja nije pasiv i znači „u 21:15, vrata nisu bila otvorena“ (možda su zatvorena ranije). Zbog ove dvosmislenosti glagol get se koristi kolokvijalno umesto be kada se formira pasiv.
Trajni (progressive) aspekt
Pomoćni glagol be se upotrebljava sa sadašnjim participom za formiranje trajnog aspekta. Rečenica „I am driving my car" predstavlja radnju koju govornik vrši upravo u vreme govora, dok rečenica „I drive my car" izražava činjenicu i pokriva širi vremenski raspon.
Svršeni (perfect) aspekt
Pomoćni glagol be se koristi sa prošlim participom da bi se obrazovao svršeni aspekt. Na primeru, rečenica „Marina has fallen in love" se razlikuje od „Marina fell in love" jer prva podrazumeva kontinuitet sa sadašnjošću (Marina može biti i dalje zaljubljena), što u drugoj nije takvo.
Lista nepravilnih glagola
| Present | Past | Past Participle | Značenje |
|---|---|---|---|
| be | was, were | been | biti |
| become | became | become | postati |
| begin | began | begun | početi |
| blow | blew | blown | duvati |
| break | broke | broken | slomiti |
| bring | brought | brought | doneti |
| build | built | built | zidati, graditi |
| burn | burnt/burned | burnt/burned | goreti |
| buy | bought | bought | kupiti |
| catch | caught | caught | uhvatiti |
| choose | chose | chosen | birati |
| come | came | come | doći |
| cost | cost | cost | koštati |
| cut | cut | cut | seći |
| do | did | done | činiti, raditi |
| draw | drew | drawn | vući, crtati |
| drink | drank | drunk | piti |
| drive | drove | driven | voziti |
| eat | ate | eaten | jesti |
| fall | fell | fallen | pasti |
| feel | felt | felt | osećati |
| fight | fought | fought | boriti se |
| find | found | found | naći |
| fly | flew | flown | leteti |
| forget | forgot | forgotten | zaboraviti |
| get | got | gotten | dobiti |
| give | gave | given | dati |
| go | went | gone | ići |
| grow | grew | grown | rasti, odgajati |
| have | had | had | imati |
| hear | heard | heard | čuti |
| hide | hid | hidden | sakriti |
| hit | hit | hit | pogoditi |
| hold | held | held | držati |
| hurt | hurt | hurt | povrediti |
| keep | kept | kept | držati |
| know | knew | known | znati |
| learn | learnt/learned | learnt/learned | učiti |
| leave | left | left | ostaviti, napustiti |
| lend | lent | lent | pozajmiti (od nekoga) |
| let | let | let | (do)pustiti |
| light | lit/lighted | lit/lighted | (u)paliti |
| lose | lost | lost | izgubiti |
| make | made | made | napraviti |
| mean | meant | meant | značiti |
| meet | met | met | sresti |
| pay | paid | paid | platiti |
| put | put | put | staviti |
| read | read | read | čitati |
| ride | rode | ridden | jahati, voziti (bicikl i sl.) |
| ring | rang | rung | zvoniti |
| run | ran | run | trčati |
| say | said | said | reći, kazati |
| see | saw | seen | videti |
| sell | sold | sold | prodati, prodavati |
| send | sent | sent | poslati |
| set | set | set | (po)staviti |
| shake | shook | shaken | tresti |
| shine | shone | shone | sijati |
| show | showed | showed/shown | pokazati |
| shut | shut | shut | zatvoriti |
| sing | sang | sung | pevati |
| sit | sat | sat | sesti |
| sleep | slept | slept | spavati |
| smell | smelt/smelled | smelt/smelled | mirisati |
| speak | spoke | spoken | govoriti |
| spell | spelt/spelled | spelt/spelled | spelovati |
| spend | spent | spent | potrošiti, provesti |
| stand | stood | stood | stajati |
| steal | stole | stolen | krasti |
| swim | swam | swum | plivati |
| take | took | taken | uzeti |
| teach | taught | taught | podučavati |
| tell | told | told | reći, kazati |
| think | thought | thought | misliti |
| throw | threw | thrown | baciti |
| understand | understood | understood | razumeti |
| wake | woke (waked) | woken (waked) | (pro)buditi (se) |
| wear | wore | worn | nositi |
| win | won | won | dobiti, pobediti |
| write | wrote | written | pisati |
