Glagoli (Verbs)
Morfološki oblici
Glagol u engleskom jeziku ima četiri morfološka oblika (načini formiranja reči): the present (sadašnje vreme), the past (prošlo vreme), the present participle (sadašnji particip) i the past participle (prošli particip).
The present (sadašnje vreme) je osnovni oblik glagola koji tražimo u rečniku: be, close, love, go…
The past je prošli oblik glagola koji objašnjava da se radnja dogodila u prošlosti, to je prost glagolski oblik koji stoji sa imenicom ili zamenicom i tako označava predmet iskaza: I was, I closed, I loved, I went…
The present participle (sadašnji particip) se završava na nastavak –ing, i podrazumeva trajnost radnje ili stanja: being, closing, loving, going…
The past participle (prošli particip) je oblik glagola koji se najčešće završava sa –d ili –ed ili ima svoj oblik i podrazumeva da se nešto odigralo: been, closed, loved, gone…
Pravilni i nepravilni glagoli
Engleski, kao i mnogi germanski jezici, sadrži pravilne i nepravilne glagole. Svaki nepravilni glagol se uči napamet. U zavisnosti od pravilnosti glagoli se dele na četiri grupe: pravilni, nepravilni, glagoli koji imaju više oblika i nepotpuni glagoli.
Pravilni glagoli grade prošlo vreme i prošli particip tako što se im dodaje nastavak –d ili –ed, kao što je open, opened, opening, opened.
Nepravilni glagoli imaju sopstvene oblike za prošlo vreme i prošli particip kao što je drink, drank, drinking, drunk.
Glagoli sa više oblika formiraju prošlo vreme i prošli particip na dva ili više načina, dakle mogu biti pravilni i nepravilni u isto vreme, kao što je thrive, thrived ili throve, thrived ili thriven.
Nepotpuni glagoli nemaju participe i imaju samo nekoliko načina ili vremena kao što su beware, ought, quoth.
Funkcije pomoćnih glagola u engleskom jeziku
Pomoćni glagoli u engleskom jeziku su be, do i have, a oni se takođe mogu koristiti i kao samostalni glagoli. Will i shall se koriste da izraze buduće vreme.
U svakom od sledećih primera ovi pomoćni glagoli imaju funkciju prostog predikata (nema dodatnih glagola koji menjaju njihovo osnovno značenje):
- Tamara is a teacher. (Tamara je učiteljica.)
- The bowls are in the cupboard. (Činije su u kredencu.)
- James does this kind of thing frequently. (Džon to čini često.)
- My roommates and I do the laundry every week. (Moji cimeri i ja peremo veš svake nedelje.)
- I can’t complete my task because he still has my notes. (Ne mogu da završim moj zadatak jer su kod njega još uvek moje beleške.)
- They have several kinds chocolate in the store. (Oni imaju nekoliko vrsta čokolade u radnji.)
Drugi glagoli koji se takođe smatraju pomoćnim su can, could, may, might, must, ought, should, and would. Ovi glagoli se nazivaju modalni glagoli i izražavaju potrebu, obavezu ili mogućnost:
- Tom decided that Ana could take several days off.
- The girl told her parents that she would finish everything if they gave her money.
- John told Maria that she ought to have the car fixed.
- The boss told his workers that they might get new uniforms.
- According to the instructions, we must keep this cream in a cool and dry place.
Pomoćni i glavni glagol ne stoje uvek jedan pored drugoga. Između njih se mogu naći odrečne rečce i prilozi:
- They have not changed the figures on time. (Nisu promenili cifre na vreme.)
- The problem was never discovered. (Problem nikad nije otkriven.)
- He has recently decided that all workers should do those reports. (On je skoro odlučio da svi radnici treba da urade te izveštaje.)
- Will you walk the dog tomorrow? (Hoćeš li prošetati psa sutra?)
- My friend was rapidly and gracefully dancing about the stage. (Moj prijatelj je brzo i graciozno igrao po pozornici.)
Pasiv
Pomoćni glagol be se koristi sa prošlim participom (treća kolona) da bi se formirao pasiv. Npr. rečenica „the door was closed“ govori da je neko ili nešto zatvorio prozor, a nije se naglasilo ko je to ili šta je to učinilo. Pasiv je nekad dvosmislen, zato što su mnogi prošli participi takođe i jedan oblik prideva. Npr: „at 9:15 PM, the door was closed“ može biti pasiv i značiti „u 21:15 neko je zatvorio vrata“, ili rečenica koja nije pasiv i znači „u 21:15, vrata nisu bila otvorena“ (možda su zatvorena ranije). Zbog ove dvosmislenosti glagol get se koristi kolokvijalno umesto be kada se formira pasiv.
Trajni (progressive) aspekt
Pomoćni glagol be se koristi sa sadašnjim participom za formiranje trajnog aspekta. Rečenica „I am driving my car“ opisuje šta govornik radi u samom trenutku govora, dok je rečenica „I drive my car“ činjenica i odnosi se na širi vremenski period.
Svršeni (perfect) aspekt
Pomoćni glagol be se koristi sa prošlim participom da bi se formirao svršeni aspekt. Na primer, rečenica „Marina has fallen in love“ se razlikuje od „Marina fell in love“ jer prethodna podrazumeva povezanost sa sadašnošću (moguće je da je Marina još uvek zaljubljena), dok u drugoj to nije slučaj.
Lista nepravilnih glagola
Present | Past | Past Participle | Značenje |
---|---|---|---|
be | was, were | been | biti |
become | became | become | postati |
begin | began | begun | početi |
blow | blew | blown | duvati |
break | broke | broken | slomiti |
bring | brought | brought | doneti |
build | built | built | zidati, graditi |
burn | burnt/burned | burnt/burned | goreti |
buy | bought | bought | kupiti |
catch | caught | caught | uhvatiti |
choose | chose | chosen | birati |
come | came | come | doći |
cost | cost | cost | koštati |
cut | cut | cut | seći |
do | did | done | činiti, raditi |
draw | drew | drawn | vući, crtati |
drink | drank | drunk | piti |
drive | drove | driven | voziti |
eat | ate | eaten | jesti |
fall | fell | fallen | pasti |
feel | felt | felt | osećati |
fight | fought | fought | boriti se |
find | found | found | naći |
fly | flew | flown | leteti |
forget | forgot | forgotten | zaboraviti |
get | got | gotten | dobiti |
give | gave | given | dati |
go | went | gone | ići |
grow | grew | grown | rasti, odgajati |
have | had | had | imati |
hear | heard | heard | čuti |
hide | hid | hidden | sakriti |
hit | hit | hit | pogoditi |
hold | held | held | držati |
hurt | hurt | hurt | povrediti |
keep | kept | kept | držati |
know | knew | known | znati |
learn | learnt/learned | learnt/learned | učiti |
leave | left | left | ostaviti, napustiti |
lend | lent | lent | pozajmiti (od nekoga) |
let | let | let | (do)pustiti |
light | lit/lighted | lit/lighted | (u)paliti |
lose | lost | lost | izgubiti |
make | made | made | napraviti |
mean | meant | meant | značiti |
meet | met | met | sresti |
pay | paid | paid | platiti |
put | put | put | staviti |
read | read | read | čitati |
ride | rode | ridden | jahati, voziti (bicikl i sl.) |
ring | rang | rung | zvoniti |
run | ran | run | trčati |
say | said | said | reći, kazati |
see | saw | seen | videti |
sell | sold | sold | prodati, prodavati |
send | sent | sent | poslati |
set | set | set | (po)staviti |
shake | shook | shaken | tresti |
shine | shone | shone | sijati |
show | showed | showed/shown | pokazati |
shut | shut | shut | zatvoriti |
sing | sang | sung | pevati |
sit | sat | sat | sesti |
sleep | slept | slept | spavati |
smell | smelt/smelled | smelt/smelled | mirisati |
speak | spoke | spoken | govoriti |
spell | spelt/spelled | spelt/spelled | spelovati |
spend | spent | spent | potrošiti, provesti |
stand | stood | stood | stajati |
steal | stole | stolen | krasti |
swim | swam | swum | plivati |
take | took | taken | uzeti |
teach | taught | taught | podučavati |
tell | told | told | reći, kazati |
think | thought | thought | misliti |
throw | threw | thrown | baciti |
understand | understood | understood | razumeti |
wake | woke (waked) | woken (waked) | (pro)buditi (se) |
wear | wore | worn | nositi |
win | won | won | dobiti, pobediti |
write | wrote | written | pisati |